U narednom tekstu pokušat ću pomoći svim uzgajivačima SZZ kako u njihovom uzgoju tako i pripremama za izložbe, odgoju mladih, ishrani, mutacijama, hibridizacijom (bastardiranjem)…, te situacijom i problemima koje prate SZZ u Hrvatskoj. Cilj je privući nove i izmijeniti iskustva sa starim uzgajivačima, kako bi svi zajedno pomogli u poboljšanju uzgoja tih prekrasnih ptica, te Hrvatsku predstavili kao ozbiljnog konkurenta u uzgoju SZZ.

Prvo bi pojasnio razliku između Australske zebraste zebe (TAENIOPYGIA GUTTATA) i Standard australske zebraste zebe (SZZ). Bitna razlika je u veličini same ptice, tu razliku možemo primijetiti u samoj veličini prstene koja je za Australske zebraste zebe iznosi 2.5, a za SZZ 2.8. Druga bitna razlika je težina uzgoja koja je dovedena do samog profesionalizma. Tako da ne možete očekivati da ako «objesite čarapu o zid», date osnovnu hranu i neredovito održavate higijenu u kojem obitavaju ptice, rezultat bude jednak kao kod Australske zebraste zebe koja je poznata po masovnom uzgoju, kako da se ne bi razočarali u samom startu.

U svijetu postoje klubovi koji se bave uzgojem samo SZZ. Prvi takav Klub osnovan je u Velikoj Britaniji daleke 1952 godine, te je do danas taj broj porastao na 13 većih Klubova diljem svijeta (Australija, Austrija, Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Nizozemska, Novi Zeland, Južna Afrika, Švedska i USA). Ista Društva primjenjuju pravila IOA/COM (International Ornithological Association/ Confederation Ornithologique Mondiale). Nekoliko 1000 uzgajivača, 100- tinjak sudaca i mnogobrojne redovite izložbe čine svijet SZZ još fascinantnijim. Nadam se da sam Vam u kratkim crtama uspio dočarati čaroban svijet SZZ.

Naglasio bi da sve što ću pisati je isključivo iskustvo iz mog uzgoja (koji vremenski i nije baš fascinantan). Da bi smo SZZ pripremili za parenje moramo primijeniti drastične promjene. Prva promjena meni jedna od najvažnijih je ishrana. Ishranu treba promijeniti puno prije nego se pticama stave gnijezda, a to bi trebalo biti 2-3 tjedna. Moje glavno pravilo je: prilagoditi uvijete držanja ptica u zatočeništvu, uvjetima kakve ptica ima u prirodi. Što bi značilo da se zebe u prirodi počinju pariti kao i većina ptica dok hrane ima u izobilju, a to bi u slučaju zebe bilo za vrijeme kiša. Zrnatu hranu treba pojačati pupovima vrbe, zelenilom (maslačak, špinat, blitva…), voće (jabuka, lubenica…), povrće (mrkva…), naklijalo sjeme, minerale, sipinu kost, kuhana jaja, te zrnato sjeme pojačati uljanom repicom, konopljom i lanom.

Važan čimbenik je i dužina dnevnog svijetla, premda rano počinjem sa parenjem već u drugom mjesecu tako da moram koristiti vještačko svijetlo (pokušavajte izbjegavati neon- lampe jer je dokazano da čine ptice nervoznima iako ih ja godinama upotrebljavam i nemam problema sa uzgojem). Dan je nužno  produžiti na 16- 18 sati, sa preduvjetom da je dužina dnevnog svijetla bila do 12 sati. Jer efekta nema ako se promjene drastično ne mijenjaju. Cijeli proces treba odraditi u roku u kojem počinjete davati pojačanu hranu, pa sve do 2-3 dana prije nego stavite gnijezda.

Osobno ne odobravam uzgoj u zasebnim kavezima (po jedan par), nego svoje ptice stavljam u volijere sa 5- 10 parova. Pokazalo mi se da se ptice koje se nalaze u konkurentnoj okolini bolje ponašaju pri odgoju mladih, brzini kojom polažu jaja, te samoj kondiciji matičnog jata. Zasebne kaveze koristim samo da bi tjedan dana prije puštanja u volijeru sparili parovi koje sam ja odabrao, a ne da si ptice nasumice odabiru partnera. Voljeru je potrebno ozeleniti. Pri ozelenjavanju treba pripaziti na biljke koje sadimo, kako se ptice ne bi otrovale ili jednostavno koristitimo umjetne biljke (iako takav način ozelenjavanja koristimo u krajnjoj nuždi). Ne smijemo zaboraviti da se prirodni proces odgajanja mladih odvija u vrijeme obilnih kiša, te svojim pticama trebamo svakodnevno osigurati vodu za kupanje ili tuš koji vrši ulogu kiše u prirodi.

Već sam spomenuo kako je važno održavati konkurenciju među pticama. Osobno smatram da je to jedini prirodni način poticanja ptica na parenje, bar kod egzota. Istina je da i to ima velikih mana, ali uz pametan pristup kolektivnom uzgoju i uz pridržavanje par osnovnih pravila mane možemo svesti na minimum.

Iskreno se nadam da će mi urednik časopisa dati priliku da svaku stavku raščlanim na sve detalje sa kojima raspolažem kako bi pomogao pri uzgoju SZZ, te privukao što veći broj novih uzgajivača. Članci koje ću pripremiti kako bi Vam olakšao uzgoj SZZ su:

Ishrana

Gnijezda i okoliš

Matično jato

Mladi i jaja

Pripreme za izložbe

Izlaganje SZZ

SZZ u Hrvatskoj

Mutacije SZZ

Mutacije boje

Mutacije crteža

Ostale mutacije i kombinacije

Budućnost SZZ u Hrvatskoj

Odnos sa drugim egzotama

Hibradizacija  (bastardiranje)

Kako bi pomogao uzgajivačima u uzgoju SZZ molio bi sve uzgajivače da se jave na e-mail Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript ili na broj 092/260 30 88, kako bi Vi sa svojim iskustvom, informacijama i slikama doprinijeli izradom što kvalitetnije literature za SZZ.

Vedran Matković

Pisanje komentara je dostupno samo registriranim korisnicima.

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.2